Открытая процедура · Услуги
Тендер отменён
PREDMET NABAVKE 1. MINISTARSTVO TURIZMA - Plan održivog razvoja turizma Bokokotorskog zaliva 2026-2030 CPV: 71621000, 98390000 Procijenjena vrijednost: 37190 EUR USLOVI UČEŠĆA 1. U postupku javne nabavke može da učestvuje samo privredni subjekat koji 1) nije pravosnažno osuđivan i čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: a) kriminalnog udruživanja;b) stvaranja kriminalne organizacije;c) davanje mita;č) primanje mita;ć) davanje mita u privrednom poslovanju;d) primanje mita u privrednom poslovanju;dž) utaja poreza i doprinosa; đ) prevare; e) terorizma; f) finansiranja terorizma;g) terorističkog udruživanja; h) učestovanja u stranim oružanim formacijama;i) pranja novca; j) trgovine ljudima; k) trgovine maloljetnim licima radi usvojenja;l) zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu, što se dokazuje na osnovu uvjerenja, potvrde ili drugog akta nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište. 2. U postupku javne nabavke može da učestvuje samo privredni subjekat koji je izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište , što se dokazuje na osnovu uvjerenja, potvrde ili drugog akta koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište. 3. U postupku javne nabavke može da učestvuje samo privredni subjekat koji je upisan u Centralni registar privrednih subjekata ili drugi odgovarajući registar u državi u kojoj privredni subjekat ima sjedište što se dokazuje dostavljanjem dokaza o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata ili drugom odgovarajućem registru u državi u kojoj privredni subjekat ima sjedište, sa podacima o ovlašćenom licu, odnosno izvršnom direktoru privrednog subjekta Napomena:ako više privrednih subjekata podnosi zajedničku ponudu, svaki privredni subjekat je dužan da ispunjava ovaj uslov (član 126 stav 8 Zakona o javnim nabavkama). 4. Privredni subjekat je dužan da posjeduje stručne i kadrovske kapacitete koji su potrebni za izvršenje predmeta nabavke i to radni tim od 5 lica od kojih će jedno lice biti i vođa tima (ponuđač određuje koje lice iz tima će imati ulogu i vođe tima): - Stručnjak iz oblasti društvenih nauka, podoblast ekonomija – 1 lice - Stručnjak iz oblasti humanističkih nauka, podoblast istorija – 1 lice - Stručnjak iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka, podoblast građevinarstvo - 1 lice - Stručnjak iz oblasti prirodnih nauka, podoblast biološke nauke – 1 lice - Stručnjak iz oblasti društvene nauke, podoblast ostale društvene nauke – 1 lice što se dokazuje dokazom o načinu angažovanja radne snage (prijava na osiguranje zaposlenog, ugovor o radu, sporazum o preuzimanju zaposlenog, ugovor o korišćenju sposobnosti drugog subjekta ili drugi akt u skladu sa zakonom), sa odgovarajućim referencama koje su potrebne za izvršenje predmeta nabavke. Za radni tim potrebno je da posjeduje: - -Stručnjak iz oblasti društvenih nauka, podoblast ekonomija – 1 lice sa minimum VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije obrazovanja iz oblasti društvenih nauka, podoblast ekonomija, što se dokazuje dokazom o završenoj stručnoj spremi - diploma, uvjerenje, svjedočanstvo ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa ili organizacije; - 3 odgovarajuće reference izdate od strane korisnika o pruženim uslugama tokom prethodnih godina ali ne duže od pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak javne nabavke, koja sadrži opis i vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora, konstataciju da je ugovor blagovremeno i kvalitetno izvršen. Pod odgovarajućim referencama podrazumjevaju se reference za realizovane usluge na poslovima izrade planskih, programskih, strateških dokumenata iz oblasti planiranja razvojnih politika. - Stručnjak iz oblasti humanističkih nauka, podoblast istorija – 1 lice sa minimum VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije obrazovanja iz oblasti humanističkih nauka, podoblast istorija, što se dokazuje dokazom o završenoj stručnoj spremi - diploma, uvjerenje, svjedočanstvo ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa ili organizacije; - 3 odgovarajuće reference izdate od strane korisnika o pruženim uslugama tokom prethodnih godina ali ne duže od pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak javne nabavke, koja sadrži opis i vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora, konstataciju da je ugovor blagovremeno i kvalitetno izvršen. Pod odgovarajućim referencama podrazumjevaju se reference za realizovane usluge na poslovima izrade planskih, programskih, strateških dokumenata iz oblasti planiranja razvojnih politika. - Stručnjak iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka, podoblast građevinarstvo – 1 lice sa minimum VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije obrazovanja iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka, podoblast građevinarstvo, što se dokazuje dokazom o završenoj stručnoj spremi - diploma, uvjerenje, svjedočanstvo ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa ili organizacije; - 3 odgovarajuće reference izdate od strane korisnika o pruženim uslugama tokom prethodnih godina ali ne duže od pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak javne nabavke, koja sadrži opis i vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora, konstataciju da je ugovor blagovremeno i kvalitetno izvršen. Pod odgovarajućim referencama podrazumjevaju se reference za realizovane usluge na poslovima izrade planskih, programskih, strateških dokumenata iz oblasti planiranja razvojnih politika. - Stručnjak iz oblasti prirodnih nauka, podoblast biološke nauke -1 lice sa minimum VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije obrazovanja iz oblasti prirodnih nauka, podoblast biološke nauke, što se dokazuje dokazom o završenoj stručnoj spremi - diploma, uvjerenje, svjedočanstvo ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa ili organizacije; - 3 odgovarajuće reference izdate od strane korisnika o pruženim uslugama tokom prethodnih godina ali ne duže od pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak javne nabavke, koja sadrži opis i vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora, konstataciju da je ugovor blagovremeno i kvalitetno izvršen. Pod odgovarajućim referencama podrazumjevaju se reference za realizovane usluge na poslovima izrade planskih, programskih, strateških dokumenata iz oblasti planiranja razvojnih politika. -Stručnjak iz oblasti društvene nauke, podoblast ostale društvene nauke – 1 lice sa minimum VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije obrazovanja iz oblasti društvene nauke, podoblast ostale društvene nauke, što se dokazuje dokazom o završenoj stručnoj spremi - diploma, uvjerenje, svjedočanstvo ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa ili organizacije; - 3 odgovarajuće reference izdate od strane korisnika o pruženim uslugama tokom prethodnih godina ali ne duže od pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak javne nabavke, koja sadrži opis i vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora, konstataciju da je ugovor blagovremeno i kvalitetno izvršen. Pod odgovarajućim referencama podrazumjevaju se reference za realizovane usluge na poslovima izrade planskih, programskih, strateških dokumenata iz oblasti planiranja razvojnih politika. Napomena: za ovaj uslov stručne i tehničke sposobnosti vrednovanje će se vršiti za ponuđeni parametar iznad predviđenih minimalnih zahtjeva stručne i tehničke sposobnosti u pogledu referenci za vođu tima. Za ispunjenje uslova stručne i tehničke sposobnosti u pogledu referenci za vođu tima treba da ponudi reference koje nisu ponuđene u dijelu za bodovanje koje se odnose na vođu tima. Ponuđene reference ne mogu biti iste i za ispunjenje ovog uslova i za bodovanje za vođu tima. NAPOMENA ZA SVE ČLANOVE RADNOG TIMA: Kao validne reference će se uzimati one usluge koje su realizovane tokom prethodnih pet godina, računajući od roka koji je određen kao rok za dostavljanje ponuda. Referenca koja je dostavljena za isto izvršenje posla od strane istog korisnika usluga a u kojoj je navedeno više lica koje je ponuđač ponudio, prihvatiće se za svako ponuđeno lice posebno. Dostupan akt - Klasifikacija oblasti i podoblasti nauka -fraskati, akt koji je utvrđen na osnovu Fraskati priručnika koji je pripremila i objavila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i na osnovu kojeg Ministarstvo prosvjete klasifikuje pripadnost studijskih programa određenoj naučnoj oblasti https://www.gov.me/dokumenta/ce0cf166-b3bc-4b24-9e0e-8e94996f3ea2 5. ESPD 6. Rok važenja ponude :120 dana od dana otvaranja ponude 7. Ponuđač je dužan dostaviti bezuslovnu i na prvi poziv naplativu garanciju ponude u iznosu od 2 % procijenjene vrijednosti javne nabavke, odnosno partije, ako je predmet javne nabavke podijeljen po partijama kao garanciju ostajanja u obavezi prema ponudi u periodu važenja ponude i 15 dana nakon isteka roka važenja ponude. Garancija ponude će se aktivirati ako ponuđač: 1) odustane od ponude u roku važenja ponude i/ili 2) odbije da zaključi ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum. 8. Rok izvršenja ugovora je 12 mjeseci od dana zaključenja ugovora u skladu sa dinamikom iz tehničke specifikacije predmeta nabavke. 9. Mjesto izvršenja ugovora je Bokokotorski zaliv i sjedište Naručioca. 10. Rok plaćanja je: najkasnije u roku od 30 dana od dana ispostavljanja fakture, koja sadrži poziv na broj ugovora, a po završetku predmetne usluge. 11. Način plaćanja je: virmanski. KRITERIJUMI ZA IZBOR Partija 1: cijena 40 bodova; kvalitet 60 bodova. 1. Cijena 2. Parametar kvalitet (K) –60 bodova Ukupan broj bodova (UB)=broj bodova za ponuđenu cijenu (C) + broj bodova za kvalitet (K). Parametar kvalitet (K)–60 bodova Parametar kvalitet iskazuje se kroz reference vođe tima. K - Lice angažovano kao vođa tima – 1 lice, izračunava se na način što se kao osnova za vrednovanje uzima broj odgovarajućih referenci na izvršavanju poslova iz oblasti predmeta nabavke, izdatih od strane korisnika o pruženim uslugama,tokom prethodnih godina, ali ne duže od pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak javne nabavke, koje sadrže opis i vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora i konstataciju da je ugovor blagovremeno i kvalitetno izvršen, pri čemu je maksimalni broj referenci koji će se bodovati 10 – ukupno 60 bodova. K= (Kp/Kmax) x 60, gdje je: Kp - broj odgovarajućih referenci na izvršavanju poslova iz oblasti predmeta nabavke izdatih od strane korisnika o pruženim uslugama, tokom prethodnih godina, ali ne duže od pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak javne nabavke, koje sadrže opis i vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora, konstataciju da je ugovor blagovremeno i kvalitetno izvrše. Kmax - najveći ponuđeni broj odgovarajućih referenci na izvršavanju poslova iz oblasti predmeta nabavke, izdatih od strane korisnika o pruženim uslugama, tokom prethodnih godina, ali ne duže od pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak javne nabavke, koje sadrže opis i vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora i konstataciju da je ugovor blagovremeno i kvalitetno izvršen. Pod odgovarajućim referencama podrazumjevaju se reference za realizovane usluge na poslovima izrade planskih, programskih, strateških dokumenata iz oblasti planiranja razvojnih politika. Kao validne reference će se uzimati one usluge koje su realizovane tokom prethodnih pet godina, računajući od roka koji je određen kao rok za dostavljanje ponuda. Napomena: za ovaj parametar se dostavljaju reference koje su iznad predviđenih minimalnih zahtjeva iz uslova stručne i tehničke sposobnosti u pogledu referenci za vođu tima i koje nisu ponuđene u dijelu ispunjenja ovog uslova. TEHNIČKA SPECIFIKACIJA 1. IZRADA PLANA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA BOKOKOTORSKOG ZALIVA 2026-2030. GODINE 1. Uvod Turizam predstavlja stratešku privrednu granu crnogorske ekonomije, koja je u prethodnom razdoblju u značajnoj mjeri determinisala, kako ekonomske, tako i društvene procese u Crnoj Gori. Crna Gora je prepoznata kao zemlja bogata prirodnim raznolikostima na malom prostoru, zemlja kontrasta Sjevera i Juga, sa pet nacionalnih parkova, četiri UNESCO zaštićena prirodna i kulturna dobra, šest parkova prirode, pet zaštićenih morskih područja, tri Ramsar područja i brojnim jezerima, sa bogatim kulturno-istorijskim i multikulturalnim nasljeđem, autentičnom gastronomijom, a čiji potencijali do sada nisu adekvatno i u dovoljnoj mjeri valorizovani, što bi doprinijelo razvoju cjelogodišnje turističke ponude. Prilikom izrade Plana održivog razvoja turizma Bokokotorskog zaliva 2026-2030. godine sa Akcionim planom (u daljem tekstu: Plan) potrebno je imati u vidu zakonodavni i strateški okvir, koji su direktno ili indirektno relevantni za projektni zadatak: Zakon o turizmu i ugostiteljstvu („Službeni list Crne Gore“, br. 02/18, 04/18, 13/18, 25/19, 67/19, 76/20, 130/21, 84/24); Zakon o turističkim organizacijama („Službeni list Crne Gore", br. 73/10, 40/11, 45/14, 42/17, 27/19); Zakon o boravišnoj taksi („Službeni list Crne Gore", br. 73/10, 48/015); Zakon o zaštiti kulturnih dobara („Službeni list Crne Gore“, br. br. 049/10, 040/11, 044/17, 018/19, 084/24, 092/25); Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora („Službeni list Crne Gore“, br. 56/13, 13/18, 67/19); Zakon o zaštiti prirode („Službeni list Crne Gore“, br. 54/16, 18/19, 84/24); Zakon o životnoj sredini („Službeni list Crne Gore“, br. 52/16, 73/19, 73/19, 84/24); Zakon o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list Republike Crne Gore“, br. 80/05 i „Službeni list Crne Gore“ br. 73/10, 40/11, 59/11, 52/16, 84/24); Zakon o nacionalnim parkovima („Službeni list Crne Gore“, br. 28/14, 39/16, 84/24); Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata („Službeni list Crne Gore“, br. 64/17, 44/18, 63/18, 11/19, 82/20, 86/22, 04/23, 19/25, 19/25, 91/25); Zakon o izgradnji objekata („Službeni list Crne Gore", br. 19/25); Zakon o državnoj imovini („Službeni list Crne Gore“, br. 21/09, 40/11, 23/25); Zakon o morskom dobru („Službeni list Republike Crne Gore“, br. 80 14/92, 59/92, 27/94, i „Službeni list Crne Gore“ br. 51/08, 21/09, 73/10, 40/11); Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine; Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine; Prostorni plan posebne namjene za obalno područje Crne Gore ( “Sl. list CG “broj 56/18) Strategija razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine s Akcionim planom; Strategija pametne specijalizacije Crne Gore 2019-2024. godine; Nacionalni program razvoja kulture 2023–2027. godine; Program razvoja kulturnog turizma 2019-2021. godine (dalji razvoj se vodi Nacionalnim programom razvoja kulture 2023–2027. godine); Program razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore 2021-2023. godine; Program razvoja ruralnog turizma Crne Gore 2019-2021. godine i i Program razvoja ruralnog 2023-2025. godine; Prostorno-urbanistički plan Opštine Kotor (“Sl. list CG “broj 95/20); Izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana Opštine Herceg-Novi (“Sl. list CG “broj 76/25); Prostorno-urbanistički plan Opštine Tivat (“Sl. list CG “broj 24/10); Prostorni plan posebne namjene za obalno područje („Službeni list Crne Gore“, br. 056/18); Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (UNEP/MAP, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera); Procjena destinacije Kotora - Globalni savjet za održivi turizam (GSTC); i druga relevantna zakonska, podzakonska, planska i strateška dokumeta. Osim navedenog, pri izradi Plana potrebno je voditi računa o usklađenosti sa obavezama koje proizilaze iz UNESCO Konvencije o zaštiti svjetskog kulturnog i prirodnog nasljeđa, kao i druge relevantne međunarodne konvencije koje su ratifikovane, i u koliko je to relevantno, obavezama u procesu pregovora sa EU i mogućim drugim međunarodnim obavezama. 2. Osnovne informacije U skladu sa Strategijom razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine s Akcionim planom, Crna Gora kao turistička destinacija, dijeli se na osam turističkih klastera, koji se međusobno razlikuju po socio-kulturološkim, istorijskim, tradicionalnim, prirodnim i ekonomskim karakteristikama, a ujedno predstavljaju osnovu za jedinstven i specifičan turistički proizvod Crne Gore. Bokokotorski zaliv je prepoznat kao zaseban turistički klaster - klaster 4. Na osnovu jedinstvenog prirodnog i kulturnog nasljeđa, područje Kotora je uvršteno u UNESCO-ov popis svjetske kulturne i prirodne baštine 1979. godine. Sa svojim raznovrsnim i specifičnim prirodnim, geografskim, istorijskim i kulturnim obilježjima, Kotor i Boka kotorska predstavljaju kulturni predio izuzetne vrijednosti. Takođe, Venecijanska utvrđenja iz XVI I XVII vijeka, koja okružuju grad Kotor, su upisane u spisak svjetske baštine, u okviru transnacionalne nominacije Crne Gore, Hrvatske i Italije, pod nazivom „Venecijanski odbrambeni sistem između 16 i 17 vijeka – Stato da Terra, zapadni Stato da Mar“, dok je „Kulturna baština Bokeške mornarice Kotor: svečana reprezentacija sjećanja i kulturnog identiteta“ prvo nematerijalno kulturno dobro Crne Gore koje se nalazi na UNESCO-voj reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva. Takođe, na području Bokokotorskog zaliva nalaze se i dva nova morska zaštićena područja, spomenici prirode “Sopot” i “Dražin vrt”, koji su zaštićeni shodno Odluci Vlade Crne Gore (“Sl.list Crne Gore”, br. 68/2024), dok se u bafer zoni UNESCO zaštićenog područja Bokokotorskog zaliva nalazi se Poseban rezervat prirode “Tivatska solila”. Održiva turistička valorizacija Boke kotorske, nije samo od presudnog značaja za cjelokupan položaj Crne Gore u turističkoj konkurenciji Južne Evrope, već i za održavanje i unaprjeđenje statusa UNESCO svjetskog kulturnog nasleđa. Posljednjih godina, tokom odvijanja glavnih turističkih sezona, evidentiran je sve veći pritisak, kako na infrastrukturu, tako i na prirodne i kulturne vrijednosti svjetske baštine, što dovodi do narušavanje ekonomskih i socijalnih komponenti održivog razvoja. Takođe, ova vrsta pritiska, se reflektuje i na razvoj prioritetnih turističkih projekata, na osnovu kojih je Crna Gora i prepoznata na globalnoj turističkoj mapi, a koji su zbog svog socio-ekonomskog uticaja uvršteni u prioritetne projekte čija se realizacija prati sa državnog nivoa. Shodno Odlukama sa 47. zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu (Pariz, 6. do 16. jul 2025. godine) i Izvještaju o zajedničkoj savjetodavnoj misiji UNESCO – ICOMOS o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, iskazana je zabrinutost u pogledu očuvanja izvanredne univerzalne vrijednosti imovine svjetske baštine, posebno u pogledu vizuelnih uticaja, pejzažne transformacije i neadekvatnog regulisanja korišćenja zemljišta. Izvještajem o zajedničkoj savjetodavnoj misiji UNESCO – ICOMOS date su preporuke koje Crna Gora treba da sprovede u narednom periodu. U skladu sa jednom od preporuka Izvještaja, te zaključkom sa konstitutivne sjednice Nacionalne komisije za UNESCO, definisana je potreba za izradom strateškog dokumenta za održivi turizam u Bokokotorskom zalivu sa akcentom na lokalitet svjetske baštine. 3. Cilj Primarni cilj Plana je definisanje okvira za održivi, kao i zeleni, inkluzivni, inovativni i pametni razvoj turizma ovog zaštićenog područja - koncepta razvoja turizma koji, uz očuvanje ambijentalnih vrijednosti prostora, poštovanje tradicije i potreba domicilnog stanovništva, treba da obezbijedi preduslove za podizanje nivoa kvaliteta i raznolikosti turističke ponude uz smanjenje sezonalnosti turističkog poslovanja. Poštovanje preporuka koje su date od strane savjetodavne misije UNESCO – ICOMOS, a koje Crna Gora treba da sprovede u narednom periodu su uslov budućeg razvoja. Naime, Plan treba da definiše jasnu viziju, ciljeve, indikatore i aktivnosti za održivo korišćenje resursa, zatim valorizaciju turističkih potencijala, sa posebnim osvrtom na prirodno i kulturno nasljeđe, uz maksimalno očuvanje i unaprijeđenje projektnog područja, a što će omogućiti unapređenje kvaliteta destinacije i značajno produženje turističkih sezona. Posebnu pažnju treba posvetiti usklađenosti izgradnje turističkih kapaciteta i plažnog prostora odnosno kupališta. Takođe, Plan treba pokazati razumijevanje trenutnog turističkog konteksta svjetskog dobra i njegove kontaktne zone, kroz utvrđivanje vrste posjetioca, interesovanja i načina dolaska u prostoru svjetske baštine, te kako ti obrasci utiču na kulturne i prirodne vrijednosti, infrastrukturu i lokalnu zajednicu. Planom, između ostalog, treba definisati granične kapacitete nosivosti uže i šire zone zaštite, u skladu sa EU indikatorima održivosti, sa ciljem smanjenja pritiska na prirodne, kulturno-istorijske i infrastrukturne resurse, tokom špica sezone. Shodno navedenom, uspostavljenje metode monitoringa posjetilaca i pragova graničnih kapaciteta nosivosti, posebno za Stari grad Kotor i sve druge ključne kulturne i ekološke oblasti unutar granica svjetske baštine je ključna za pitanje zaštite životne sredine i održivi razvoj. Shodno navedenom, potrebno je sagledati uticaj kruzing turizma na predmetno zaštićeno područje. Granični kapaciteti nosivosti turističke destinacije odnose se na kapacitete prostora i životne sredine, socio-kulturološke, ekonomske i infrastrukturne kapacitete. Plan treba da predloži model zoniranje područja na prostorno‑funkcionalne zone, te da izračuna nosivosti za svaku zonu zasebno. Poštujući prirodno i kulturno naslijeđe i jedinstveni identitet Bokokotorskog zaliva, cilj planiranog razvoja jeste unapređenje razvoja cjelogodišnjeg održivog turizma sa multiplikovanim pozitivnim uticajima na lokalno stanovništvo, kulturno nasleđe, međunarodni renome, investicije i ostalo, sa ciljem održivog razvoja Crne Gore. Plan održivog razvoja turizma treba da definiše uslove za smanjenje sezonalnosti turizma, uz tendenciju razvoja cjelogodišnjeg poslovanja i povećanja turističkog prometa, uz poštovanje principa održivosti i smanjenja uticaja na klimatske promjene. Pored navedenog, koncept razvoja turizma Bokokotorskog zaliva treba da poštuje principe zelenog turizma, koji se odnosi na podsticaj specifičnog načina poslovanja, u pogledu smanjenja potrošnje energije i uštede vode, smanjenja korišćenja plastike, efikasnog i ekološki prihvatljivog odlaganja otpada, promocije biodiverziteta, smanjenja karbonskog otiska, i uključivanje lokalne zajednice kroz pružanje usluga smještaja i plasiranje svojih proizvoda. Takođe, koncept mora biti usklađen sa principima zaštite, promocije i prezentacije kulturne baštine, sa akcentom na očuvanju univerzalnih vrijednosti koje su dovele do upisa Prirodnog i kulturno- istorijskog Područija Kotora na UNESCO Listu svjetske baštine. Plan je neophodno uskladiti sa strateškim ( SDG) i nacionalnim okvirom. Naime, srednjoročna vizija održivog razvoja turizma Bokokotorskog zaliva treba da bude usklađena sa vizijom razvoja definisanom Strategijom razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine, kao i Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, a koja je usklađena sa ciljevima održivog razvoja Agende UN do 2030. godine. Takođe, potrebno je da predmetni plan bude usaglašen sa ciljeva i mjerama Revizije Menadžment plana Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kao i budućeg Menadžment plana, te u tijesnoj koordinaciji sa obrađivačem datog dokumenta osigurati maksimalnu usklađenost. Plan treba da prati principе UNESCO-ovog World Heritage Sustainable Tourism Toolkit i Managing Tourism at World Heritage Sites: a Practical Manual for World Heritage Site Managers koji predstavljaju niz praktičnih vodiča za upravljanje dobrima svjetske baštine. Pored navedenog, izrada sveobuhvatne procjene nosivih kapaciteta predstavlja nužnu stručnu i upravljačku podlogu za daljni razvoj turizma u skladu s načelima održivosti i obvezama koje proizlaze iz statusa svjetske baštine. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti usklađivanju mjera definisanih Planom sa prostorno-planskim dokumentima, kako bi se osigurala dosljednost upravljačkog okvira. Konačno, Plan održivog razvoja turizma Bokokotorskog zaliva 2026-2030. godine s Akcionim planom, treba biti koncipiran kao dinamičan dokument, sa jasno predviđenim mehanizmima praćenja implementacije, ocjene efekata i prilagođavanja mjera u skladu sa promjenama u prostoru, trendovima u turizmu i upravljačkim kapacitetima, kako bi postao aktivni alat upravljanja koji omogućava pravovremeni odgovor na nove izazove i rizike za dobro svjetske baštine. Globalni savjet za održivi turizam (GSTC), Međunarodna asocijacija Cruise Lines (CLIA), Opština Kotor i Luka Kotor su 2024. godine sproveli projekat procjene destinacije Kotora. Cilj procjene, koja je uključivala konsultacije sa lokalnim zainteresovanim stranama, je bila da identifikuje prioritete u pogledu upravljanja destinacijom, kao i sve potencijalne nedostatke i ključne rizike, kao i da postavi osnovu za akcioni plan održivog razvoja grada. GSTC kriterijumi procjene odredišta pokrivali su četiri stuba održivosti destinacije: politiku i planiranje destinacije, uključivanje zajednice i beneficije, upravljanje kulturnim dobrima i upravljanje životnom sredinom i prirodnim resursima.Takođe, sprovedena je i procjena trenutnih turističkih aktivnosti, sa ciljem identifikacije neophodnih aktivnosti za poboljšanje performansi održivosti u narednim godinama. Grad Kotor je takođe pokrenuo i pametne sisteme monitoringa, uključujući praćenje emisija gasova staklene bašte (GHG) i analitiku protoka posjetilaca. Shodno GSTC Procjeni destinacije za Kotor, zaključeno je da Kotor pokazuje snažan angažman u razvoju održivog turizma, posebno u oblastima očuvanja kulturne baštine, podrške lokalnoj ekonomiji i sigurnosti posjetilaca, što ga pozicionira kao ogledni model za druge destinacije. Finalni predlog Plana održivog razvoja turizma Bokokotorskog zaliva 2026-2030. godine s Akcionim planom je potrebno dostaviti Centru za svjetsku baštinu UNESCO radi razmatranja i davanje mišljenja od strane Savjetodavnih tijela, prije njegovog formalnog usvajanja na nacionalnom nivou. 4. Sadržaj dokumenta Plan okvirno treba da sadrži sledeće segmente: Uvod; Analiza postojećeg stanja turizma, identifikaciju ključnih izazova i pritisaka, i drugih ključnih segmenata razvoja prostora Bokokotorskog zaliva, sa akcentom na prirodnu i kulturnu baštinu (analizu turističkih proizvoda i usluga, resursne osnove (prirodne, kulturne i društvene), javne turističke, infrastrukture, komunalne i saobraćajne infrastrukture; sagledavanje organizacije i dostupnosti usluga u destinaciji (javne usluge i usluge povezane sa turizmom), ljudskih resursa u turizmu i dr.; Swot analiza; Studija procjene kapaciteti nosivosti i monitoring posjetilaca; Strateški plan razvoja: - Vizija razvoja turizma; - Razvojne potrebe i razvojni potencijali; - Razvoj diverzifikovane turističke ponude u funkciji održivosti turističke destinacije (kulturni turizam, zdravstveni i wellness, eno i gastro turizam, Meetings Incentives, Conferences and Exhibitions (MICE), religijski turizam, pješačenje, biciklizam, nautički turizam i dr.); Destinacijski menadžment Bokokotorskog zaliva; Model jačanje kapaciteta upravljačkih i implementacionih tijela; Akcioni plan sprovođenja Plana sadrži: Pregled operativnih ciljeva (opštih i posebnih) i mjere za njihovu realizaciju, uz prateće indikatore uspjeha; Aktivnosti koje doprinose realizaciji operativnog cilja; Nadležna institucija ili institucije koja će sprovoditi aktivnosti; Planirani početak i rok realizacije aktivnosti; Indikatori rezultata na osnovu kojih se prati uspjeh sprovođenja datih aktivnosti; Potrebna finansijska sredstva i izvori finansiranja; Monitoring i evaluacija Plana; i drugi sadržaji relavatni za održivi razvoj turizma u Bokokotorskom zalivu. 5. Informacija za javnost o ciljevima i očekivanim učincima programa u skladu sa Komunikacionom strategijom Vlade Crne Gore Uvažavajući potrebu da se javne politike dodatno afirmišu kako bi se povećalo interesovanje stručne i ostale javnosti, te objasnio značaj konkretnih aktivnosti i opšte koristi za kvalitet života građana, neophodno je pripremiti odgovarajuću informaciju za javnost o ciljevima i očekivanim učincima Plana. Komunikaciona strategija naglašava potrebu da komunikacija sa građanima bude usmjerena na predstavljanje vizije, ciljeva i rezultata koje Vlada ostvaruje na planu unapređenja kvaliteta života u Crnoj Gori, na način koji je lako razumljiv i prilagođen potrebama i interesovanjima javnosti. 6. Kontrola realizacije posla Naručilac je formirao Radnu grupu za praćenje procesa izrade Plana, a koju čine predstavnici relevantnih institucija. Zadatak članova Radne grupe je praćenje realizacije izrade Plana održivog razvoja turizma Bokokotorskog zaliva 2026-2030. godine. Tokom izrade Plana, po potrebi Radna grupa i Izvršilac će realizovati neophodne konsultacije u cilju pripreme što kvalitetnijeg materijala. Izvršilac posla može nastaviti sa radom tek kada Radna grupa prihvati dostavljenu fazu izrade Plana. Predmetni plan treba da bude usaglašen sa ciljevima i mjerama Revizije Menadžment plana Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kao i budućeg novog Menadžment plana Kotora, u cilju koordinirane realizacije aktivnosti koje budu predviđene pomenutim dokumentima. 7. Rok i dinamika izrade Rok za pripremu Plana održivog razvoja turizma Bokokotorskog zaliva 2026-2030. godine je 12 mjeseci od dana zaključenja Ugovora između Naručioca i Izvršioca. Za praćenje realizacije predmetne usluge, Naručilac je formirao Radnu grupu. Prilikom izrade Plana, Naručilac predlaže, gdje je primjenljivo, primjenu Metodologije razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata koju je izdao Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore https://www.gov.me/dokumenta/4d95d6d8-ace1-4338-96ce-0f4de29c36b0. Dinamika izrade nacrta, predloga i finalnog plana biće usaglašena sa Radnom grupom. Rok izrade Nacrta plana je 3 mjeseca od dana potpisivanja Ugovora između Naručioca i Izvršioca. Rok izrade Predloga plana je 6 mjeseci od dana potpisivanja Ugovora između Naručioca i Izvršioca. Predlog Plana održivog razvoja turizma Bokokotorskog zaliva 2026-2030. godine, prije njegovog formalnog usvajanja na nacionalnom nivou, Naručilac preko Nacionalne komisije za UNESCO dostavlja UNESCO Komitetu za svjetsku baštinu radi razmatranja i davanje mišljenja od strane savjetodavnih tijela. U skladu sa ovom procedurom Naručioca, Izvršilac je u obavezi da u ostatku roka za realizaciju posla, odnosno pripreme finalnog predloga, izvrši neophodne korekcije shodno eventualno datim komentarima/primjedbama UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu. Izvršilac je dužan dostaviti Rezime materijala koji ne smije biti duži od 10 strana. Izvršilac će Naručiocu predati Plan u pet uvezanih štampanih primjeraka i u digitalnom obliku, (tekstualni dio u doc. a tabelarni dio u xls. format). Nacrt Plana, predlog Plana i finalni Plan moraju biti dostavljeni na crnogorskom jeziku. 8. Rezime Izvršilac je dužan dostaviti Rezime materijala koji ne smije biti duži od 10 strana. 9. Zaključak Shodno navedenom, prepoznata je potreba za izradom razvojnog dokumenta kojim će se definisati dalji pravci turističkog razvoja Boke kotorske, kako bi se prevazišli izazovi i uspostavio balans između turističkog razvoja, stanja hotelskih kapaciteta i zaštite prirodne i kulturne baštine. Razvoj turizma u Bokokotorskom zalivu iziskuje planski pristup, koordinirane aktivnosti brojnih resora organa državne uprave i drugih nosilaca aktivnosti, kao i sprovođenje održive politike razvoja, kojima se utvrđuju ciljevi i prioriteti unapređenja konkurentnosti turističkog proizvoda ovog regiona. Količina: 1 komplet DOKUMENTI 1. TENDERSKA DOKUMENTACIJA.doc https://cejn.gov.me/api/common/downloadFile/3174304 2. izjava naručioca.pdf https://cejn.gov.me/api/common/downloadFile/3174305 3. IZMJENA 1.docx https://cejn.gov.me/api/common/downloadFile/3189647 4. 20260512_Automatski_generisan_izvještaj_o_izmjenama_i_dopunama_tenderske_dokumentacije.pdf https://cejn.gov.me/api/common/downloadFile/3189648 5. pojašnjenje 1.docx https://cejn.gov.me/api/common/downloadFile/3191056 6. INSTRUKCIJE.pdf https://cejn.gov.me/api/common/downloadFile/3191057 7. pojašnjenje 2.docx https://cejn.gov.me/api/common/downloadFile/3207105 8. odluka o poništenju.pdf https://cejn.gov.me/api/common/downloadFile/3272933
| Лот | Статус | Оценка | Присуждено | Дата контракта |
|---|---|---|---|---|
| Лот 1 | Активно | 37 190 € | — | — |
Сейчас у этого заказчика нет других открытых тендеров.
В этой категории контракты обычно заключаются на 89 % от оценочной стоимости (средняя половина 69 %–98 %), по 918 присуждённым тендерам. Типичный контракт — 14 900 €.